Turističke informacije | Ture | Ulaznice za znamenitosti

Šta videti

Šta videti u Rimu

Grad sa preko 3000 godina istorije ima toliko spomenika, muzeja i drugih atrakcija, da nećete znati odakle da počnete. Srećom, tu smo mi da vam pomognemo ne samo oko toga ŠTA da vidite u Rimu nego i KAKO.

Rim se ne posećuje zbrda-zdola: danas Koloseum, sutra Vatikan, prekosutra Galerija Borgeze… ne, ne! Rizikujete da ceo odmor provedete čekajući u redovima za karte, redovima za restorane, pa čak i redovima za sladoled! I onda da se vratite kući pričajuči kako je Rim Večni grad jer se u njemu večito čeka u nekim redovima.

Pa kako se to obilazi i šta videti u Rimu, čujem kako pitate?

Obiđite Rim kao Rimljani  uz našu pomoć. Samo nastavite da čitate. 

Besplatan ulaz u muzeje u Rimu svake prve nedelje u mesecu

Besplatan ulaz u muzeje u Rimu svake prve nedelje u mesecu

Cele godine, Muzeji, Šta videti
Svake prve nedelje u mesecu ulaz u muzeje u Rimu je besplatan.  Ova inicijativa je na snazi od 1. aprila 2022, koja zamenjuje onu 6. jula 2014, i obuhvata samo muzeje, galerije, arheološke iskopine, parkove, monumentalne vrtove koji su pod državnom upravom. tzv. Musei in Comune. Privatni muzeji će se i dalje plaćati, kao i Vatikanski muzeji, koji imaju poseban režim kada je besplatan ulaz u pitanju.  Besplatan ulaz se ne odnosi uvek i na rezervaciju termina za ulazak koja je, kod nekih muzeja obavezna, kao što je, na primer, Galerija Borgeze (Galleria Borghese). Pre nego što odlučite da posetite neki od objekata koji su na listi besplatnih muzeja, savetujemo vam da, ipak, proverite na zvaničnom sajtu muzeja da li je isti tog dana otvoren (Palatin i Forum se zatvaraju ako duva jak ve...
Španski trg – kad se kaže “Praznik u Rimu”

Španski trg – kad se kaže “Praznik u Rimu”

Spomenici, Šta videti
Španski trg, zajedno sa stepeništem koje vodi prema crkvi Trinità dei Monti, jedan je od najpoznatijih rimskih trgova. U poređenju sa drugim atrakcijama Rima, Španski trg je relativno skorašnji doprinos istoriji grada. Uprkos svom imenu, stepenište je 1723. naručio francuski diplomata Etijen Gefije, u želji da poveže trg sa crkvom na bregu iznad, koja je bila francusko vlasništvo. Na istom trgu, stotinak godina pre toga, bilo je smešteno sedište španskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, pa odatle potiče i ime trga koje se u 17. veku smatralo španskom teritorijom. Stepenište od 136 stepenika su projektovali Frančesko de Sanktis (Francesco de Sanctis) i Alesandro Speki (Alessandro Specchi), dok su ih Francuzi izgradili i time povezali trg i predivnu crkvicu, Trinità dei Monti. I dok ...
Bazilika Svetog Petra – najveća crkva na svetu i centar hrišćanstva

Bazilika Svetog Petra – najveća crkva na svetu i centar hrišćanstva

Šta videti
Bazilika Svetog Petra (Basilica di San Pietro), jedna od najvećih crkava na svetu, nalazi se na tlu najmanje države na svetu, Vatikan (svega 0,44 km2). Izgradnja današnje bazilike je počela 1506, za vreme vladavine pape Julija II, a završila se 1626, za vreme pontifikata Urbana VIII, dok je izgradnja trga ispred bazilike završena naknadno, 1667. Brojne čuvene arhitekte su radile u "Fabrici Svetog Petra" - kako je popularno nazvano gradilište na kojoj je nicala bazilika - Rafaelo, Bramante, Mikelanđelo, Bernini. Iako je projekat bazilike tokom 120 godina izgradnje više puta bio izmenjen, konačni izgled je toliko impresivan da niko ne može da ostane ravnodušan. Nije slučajnost što je upravo ova bazilika najposećenija turistička znamenitost u Rimu. Kome je posvećena bazilika? Bazilika ...
Koloseum u Rimu – simbol grada i najveći amfiteatar na svetu

Koloseum u Rimu – simbol grada i najveći amfiteatar na svetu

Spomenici, Šta videti
Previous image Next image Koloseum u Rimu (Colosseo) je jedan od najposećenijih spomenika na svetu. Od trenutka kada je nastao kao Flavijevski amfiteatar, postao je simbol grada i taj status je zadržao do danas, 2000 godina nakon izgradnje. Svrstan je u Uneskov spisak svetskih baština, a nalazi se i na listi 7 svetskih čuda. Godišnje ga poseti oko 7 miliona turista, što znači oko 20.000 dnevno. U unutrašnjosti Koloseuma može da boravi istovremeno samo 3.000 posetilaca. Kažemo "samo", jer ako napravite brzu računicu, shvatićete zašto su redovi za ulaz u Koloseum tako dugi. Kako je nastao Koloseum Da li znate da je Koloseum izgrađen za svega 10 godina? Izgradnja je započeta oko 72. za vreme cara Vespazijana, a završena za vreme vladavine njegovog sina Tita,...
Cestijeva piramida u Rimu – duh Egipta u prestonici Italije

Cestijeva piramida u Rimu – duh Egipta u prestonici Italije

Šta videti
Cestijeva piramida u Rimu (pogled iz Protestantskog groblja) Piramida Gaja Cestija (La Piramide Cestia ili Piramide di Caio Cestio) je piramida u egipatskom sitlu. Nalazi u Ulici Via Ostiense, u blizini Protestantskog groblja. Izgrađena je između 18. i 12. godine pre naše ere kao grobnica Gaja Cestija, magistrata i člana jedne od četiri najveće religijske korporacije u Rimu, Septemviri Epulonum. Napravljena je od betona pokrivenog mermernim pločama na podlozi od travertina. U osnovi je kvadrat 30 x 30 m, visina joj je 36,40 m. U unutrašnjosti piramide je jednostavna sakralna soba dimenzija 5,95 x 4,10 m, visine 4,80 m, čija zapremina iznosi samo 1% celokupnog spomenika. U poređenju sa egipatskim piramidama u Gizi, rimska piramida ima mnogo oštriji vrh i veću visinu, što je posti...
Svi putevi vode u Rim? Možda je odgovor očigledan, ali grešite

Svi putevi vode u Rim? Možda je odgovor očigledan, ali grešite

Spomenici, Šta videti
Put Apija (Via Appia) "Svi putevi vode u Rim", kaže stara izreka. Putevi nastali u doba drevnog Rima, tzv."vie consolari", sa svojih 100 000 km ukupne dužine, smatraju se jednim od najveličanstvenijih i najtrajnijih građevinskih dela na kojima se, u velikoj meri, zasniva današnja mreža puteva u Italiji. Rimljani su nasledili umetnost izgradnje puteva od Etruraca, s tim što su poboljšali metod izgradnje i materijale. Mnogi od ovih puteva su imali početak u Rimu pa svi putevi, u stvari, vode iz Rima. Smatra se da je početak svih puteva bio "Zlatni miljokaz" (Miliarium aureum), koji se nalazio u blizini Saturnovog hrama na forumu u Starom Rimu, i da su sve razdaljine u imperiji računate u odnosu na njega, ali za ovu pretpostavku još uvek ne postoje dokazi. “Zlatni miljokaz”  (milliariu...

Sadržaj zaštićen kopirajtom.

Nije lepo kopirati tuđe tekstove!