Cestijeva piramida u Rimu (pogled iz Protestantskog groblja)
Piramida Gaja Cestija (La Piramide Cestia ili Piramide di Caio Cestio) je piramida u egipatskom sitlu. Nalazi u Ulici 📍Via Ostiense, u blizini Protestantskog groblja. Izgrađena je između 18. i 12. godine pre naše ere kao grobnica Gaja Cestija, magistrata i člana jedne od četiri najveće religijske korporacije u Rimu, Septemviri Epulonum.
Napravljena je od betona pokrivenog mermernim pločama na podlozi od travertina. U osnovi je kvadrat 30 x 30 m, visina joj je 36,40 m. U unutrašnjosti piramide je jednostavna sakralna soba dimenzija 5,95 x 4,10 m, visine 4,80 m, čija zapremina iznosi samo 1% celokupnog spomenika.
U poređenju sa egipatskim piramidama u Gizi, rimska piramida ima mnogo oštriji vrh i veću visinu, što je postignuto izgradnjom u betonu i to sa istom količinom materijala. Kao i kod egipatskih piramida, ulaz u grobnicu je prvobitno bio zazidan, ali je Papa Aleksandar VII u 17. veku otvorio ulaz sa idejom da grobnicu pretvori u crkvu, do čega nije došlo. Danas je grobnica otvorena za turističke posete.
Najbrže izgrađena piramida
Izgradnja piramide je trajala samo 330 dana a možda i kraće, što je za ono vreme, priznaćete, bilo izuzetno brzo. Gradnja bi, verovatno, trajala duže, da Gaj Cestije nije u svom testamentu izričito naložio da bude tako ili nikako. U protivnom, njegovi naslednici ne bi imali pravo na njegovo veliko bogatstvo. Zašto, verovatno se pitate? Pa, kao i svaki bogataš, tako je i Gaj Cestije postavio svojim naslednicima pomalo bizarne uslove da im bogatstvo ne bi došlo u ruke bez imalo napora. Ova stavka testamenta – Opus absolutum ex testamento diebus CCCXXX, arbitratu (L.) Ponti P. f. Cla (udia tribu), Melae heredis et Pothi l(iberti) – isklesana je na istočnoj strani piramide. Drugi delovi ovog neobičnog testamenta isklesani su na drugim objektima, statuama i stubovima, koji su bili deo grobnice i koji su sada razrušeni ili ukradeni.
Na postolju statue preminulog, koja se nalazila pored vrata grobnice, piše i da je Gaj Cestije želeo da bude sahranjen sa predmetima od vrednosti kao što se to radilo u Egiptu. Međutim, tadašnji zakon, koji je zabranjivao ostavljanje vrednosti u grobnicama, mu to nije dozovolio. Tako su Cestijeve naslednici prodali njegove orijentalne tkanine protkane zlatom (s kojima je, između ostalog, želeo da bude sahranjen) i od prihoda sagradili statue.
Ostale piramide u Rimu
Prisustvo nadgrobnog spomenika u obliku egipatske piramide u Rimu je verovatno posledica osvajanja Egipta i njegovog pripojavanja Rimskom carstvu 30. godine pre Hrista, pri čemu je raskošna kultura ove nove provincije dušla „u modu“. Postoje dokazi da su za vreme Avgustove ere postojale još 3 piramide, koje su tokom vekova opljačkane, razrušene ili uklonjene. Cestijeva piramida se održala zbog toga što je u vreme vladavine Aurelijana u 3. veku bila deo odmbrabenih zidina grada i funkcionisala kao utvrđeni toranj.
Cestijeva piramida je poslednji put rekonstruisana 2015. godine, a troškove od oko 2 miliona evra je u potpunosti finansirao japanski biznismen Juzo Jagi. Rekonstrukcija je trajala 327 dana, skoro isto koliko i njena konstrukcija.
Protestantsko groblje (Cimitero Acattolico)
U blizini piramide se nalazi jedno veoma neobično groblje, Cimitero Acattolico, poznato još i kao nekatoličko Groblje umetnika i pesnika. Obzirom da Katolička crkva nije dozvoljavala da se u osvećenoj zemlji sahranjuje nekatoličko stanovništvo (protestanti, Jevreji, pravoslavci, itd.), ali ni samoubice, glumci i pesnici, njihova tela su morala da budu sahranjena van gradskih zidina ili negde na periferiji.
Nadgrobni spomenika škotskog vojnika Kokburna (Devereux Plantagenet Cockburn).
Kako je u Rimu u to doba postojalo i groblje za grešnike i prostituke, vrlo često bi se dešavalo da ne-katolici, ni krivi ni dužni, završe na tom groblju. Da bi se to rešilo, nekatoličko stanovništvo je uspelo da se izbori za svoje groblje u Rimu koje je zvanično bilo priznato i od Katoličke crkve 1671. Ovo groblje je i dalje u upotrebi, nakon više od 300 godina od postojanja i možete ga posetiti svakog dana u vremenu od 9 do 17 časova. Evo ko je od poznatih ličnosti sahranjen ovde: engleski pesnici Džon Kits (John Keats) i Persi Šeli (Percy Shelley), italijanski pisac, političar i marksista Antonio Gramši (Antonio Gramsci), sin nemačkog pisca, političara, pesnika i filozofa Johana Volfganga Getea, Avgust Gete (August von Goethe)
Grob pesnika Džona Kitsa (John Keats)
Američki skulptor, likovni kritičar, pesnik i izdavač Vilijam Stori (William Story) je sahranjen zajedno sa ženom i sinom, a na njihovom grobu se nalazi jedan od najlepših nadgrobnih spomenika ovog groblja, Angelo del dolore (Anđeo bola).
Anđeo bola (Angelo del dolore)
Radno vreme, ulaznice, turističke informacije
Obilazak piramide je moguć samo uz vodiča i uz prethodnu rezervaciju na broj telefona 0639967700 (9:00 – 13:00 h i 14:00 – 17:00 h radnim danima, subotom 9:00 – 14:00 h) ovlašćenog organizatora Coopculture. Pramida je otvorena 1. i 3. subote u mesecu za individualne i grupne posete, a svake 2. i 4. subote je moguć obilazak samo u kombinaciji sa obilaskom Muzjea Via Ostiense. Cena ulaznice je 5,50 € na biletarnici, 7,50 € ako se kupi onlajn. Dozvoljen je obilazak grupama od maksimalno 20 osoba.
Radno vreme Protestantskog groblja: ponedeljak – subata 9:00 – 17:00 (poslednji ulaz u 16.30)
Nedelja i praznici: 9.00 – 13.00 (poslednji ulaz u 12.30). Ulaz u groblje je besplatan (uz obaveznu malu donaciju).
Metro: Linija B, stanica Piramide
Izvori:
Piramide di Caio Cestio – Beni culturali
Piramide di Caio Cestio – Romano Impero
Piramide di Caio Cestio – Wikipedia
Restyling da 2 milioni, la Piramide Cestia torna bianca come duemila anni fa