Turističke informacije | Ture | Ulaznice za znamenitosti

Cestijeva piramida u Rimu – duh Egipta u prestonici Italije

Cestijeva piramida u Rimu
Cestijeva piramida u Rimu (pogled iz Protestantskog groblja)

Piramida Gaja Cestija (La Piramide Cestia ili Piramide di Caio Cestio) je piramida u egipatskom sitlu. Nalazi u Ulici Via Ostiense, u blizini Protestantskog groblja. Izgrađena je između 18. i 12. godine pre naše ere kao grobnica Gaja Cestija, magistrata i člana jedne od četiri najveće religijske korporacije u Rimu, Septemviri Epulonum.

Napravljena je od betona pokrivenog mermernim pločama na podlozi od travertina. U osnovi je kvadrat 30 x 30 m, visina joj je 36,40 m. U unutrašnjosti piramide je jednostavna sakralna soba dimenzija 5,95 x 4,10 m, visine 4,80 m, čija zapremina iznosi samo 1% celokupnog spomenika.

U poređenju sa egipatskim piramidama u Gizi, rimska piramida ima mnogo oštriji vrh i veću visinu, što je postignuto izgradnjom u betonu i to sa istom količinom materijala. Kao i kod egipatskih piramida, ulaz u grobnicu je prvobitno bio zazidan, ali je Papa Aleksandar VII u 17. veku otvorio ulaz sa idejom da grobnicu pretvori u crkvu, do čega nije došlo. Danas je grobnica otvorena za turističke posete.

Najbrže izgrađena piramida

Cestijeva piramida u Rimu

Izgradnja piramide je trajala samo 330 dana a možda i kraće, što je za ono vreme, priznaćete, bilo izuzetno brzo. Gradnja bi, verovatno, trajala duže, da Gaj Cestije nije u svom testamentu izričito naložio da bude tako ili nikako. U protivnom, njegovi naslednici ne bi imali pravo na njegovo veliko bogatstvo. Zašto, verovatno se pitate? Pa, kao i svaki bogataš, tako je i Gaj Cestije postavio svojim naslednicima pomalo bizarne uslove da im bogatstvo ne bi došlo u ruke bez imalo napora. Ova stavka testamenta – Opus absolutum ex testamento diebus CCCXXX, arbitratu (L.) Ponti P. f. Cla (udia tribu), Melae heredis et Pothi l(iberti) –  isklesana je na istočnoj strani piramide. Drugi delovi ovog neobičnog testamenta isklesani su na drugim objektima, statuama i stubovima, koji su bili deo grobnice i koji su sada razrušeni ili ukradeni.

Na postolju statue preminulog, koja se nalazila pored vrata grobnice, piše i da je Gaj Cestije želeo da bude sahranjen sa predmetima od vrednosti kao što se to radilo u Egiptu. Međutim, tadašnji zakon, koji je zabranjivao ostavljanje vrednosti u grobnicama, mu to nije dozovolio. Tako su Cestijeve naslednici prodali njegove orijentalne tkanine protkane zlatom (s kojima je, između ostalog, želeo da bude sahranjen) i od prihoda sagradili statue.

Ostale piramide u Rimu

Prisustvo nadgrobnog spomenika u obliku egipatske piramide u Rimu je verovatno posledica osvajanja Egipta i njegovog pripojavanja Rimskom carstvu 30. godine pre Hrista, pri čemu je raskošna kultura ove nove provincije dušla “u modu”. Postoje dokazi da su za vreme Avgustove ere postojale još 3 piramide, koje su tokom vekova opljačkane, razrušene ili uklonjene. Cestijeva piramida se održala zbog toga što je u vreme vladavine Aurelijana u 3. veku bila deo odmbrabenih zidina grada i funkcionisala kao utvrđeni toranj.

Cestijeva piramida je poslednji put rekonstruisana 2015. godine, a troškove od oko 2 miliona evra je u potpunosti finansirao japanski biznismen Juzo Jagi. Rekonstrukcija je trajala 327 dana, skoro isto koliko i njena konstrukcija.

Protestantsko groblje (Cimitero Acattolico)

U blizini piramide se nalazi jedno veoma neobično grobljeCimitero Acattolico, poznato još i kao nekatoličko Groblje umetnika i pesnika. Obzirom da Katolička crkva nije dozvoljavala da se u osvećenoj zemlji sahranjuje nekatoličko stanovništvo (protestanti, Jevreji, pravoslavci, itd.), ali ni samoubice, glumci i pesnici, njihova tela su morala da budu sahranjena van gradskih zidina ili negde na periferiji.

Protestantsko groblje u Rimu
Nadgrobni spomenika škotskog vojnika Kokburna (Devereux Plantagenet Cockburn).

Kako je u Rimu u to doba postojalo i groblje za grešnike i prostituke, vrlo često bi se dešavalo da nekatolici, ni krivi ni dužni, završe na tom groblju. Da bi se to rešilo, nekatoličko stanovništvo je uspelo da se izbori za svoje groblje u Rimu koje je zvanično bilo priznato i od Katoličke crkve 1671. Ovo groblje je i dalje u upotrebi, nakon više od 300 godina od postojanja i možete ga posetiti svakog dana u vremenu od 9 do 17 časova. Evo ko je od poznatih ličnosti sahranjen ovde: engleski pesnici Džon Kits (John Keats) i Persi Šeli (Percy Shelley), italijanski pisac, političar i marksista Antonio Gramši (Antonio Gramsci), sin nemačkog pisca, političara, pesnika i filozofa Johana Volfganga Getea, Avgust Gete (August von Goethe)

Protestantsko groblje (Cimitero Acattolico)
Grob pesnika Džona Kitsa (John Keats)

Američki skulptor, likovni kritičar, pesnik i izdavač Vilijam Stori (William Story) je sahranjen zajedno sa ženom i sinom, a na njihovom grobu se nalazi jedan od najlepših nadgrobnih spomenika ovog groblja, Angelo del dolore (Anđeo bola).

Protestantsko groblje (Cimitero Acattolico)
Anđeo bola (Angelo del dolore)


Izvori:
Piramide di Caio Cestio – Beni culturali
Piramide di Caio Cestio – Romano Impero
Piramide di Caio Cestio – Wikipedia
Restyling da 2 milioni, la Piramide Cestia torna bianca come duemila anni fa


Potreban vam je smeštaj u Rimu? Rezervišite ga ovde!

U saradnji sa Booking.com.

Ostavite odgovor

Sadržaj zaštićen kopirajtom.

Nije lepo kopirati tuđe tekstove!